Katolička škola u jugoslavenskom paviljonu

richter00

Jedno od rijetkih poznatih arhitektonskih ostvarenja hrvatskih arhitekata u inozemstvu za vrijeme Jugoslavije, a i nakon nje, jest paviljon Vjenceslava Richtera, koji je projektirao za jugoslavenski nastup na Svjetskoj izložbi EXPO 1958. u Bruxellesu. Bilo je još uspješnih jugoslavenskih paviljona za svjetske izložbe, pa i Richterovih, ali upravo taj je ocijenjen jednim od najuspjelijih na tom EXPO-u i kasnije je dobio trajnu funkciju. Taj ”otvoreni”, stakleni paviljon je nakon izložbe otkupljen i premješten u Wevelgem u Flandriji, 80-ak kilometara od Bruxellesa, gdje sve do danas udomljuje privatnu katoličku školu.

Paviljonu je posvećena izložba koja se u četvrtak, 14. travnja, otvara u Muzeju suvremene umjetnosti. Izložba nosi naziv ”Arhitektura za humaniji svijet – Jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera za Expo 58”, pri čemu se odrednica ”humaniji” referira na to da se usred hladnoratovskih podjela paviljonom propagirala otvorenost. Paviljon je predstavljen od natječajnog projekta, preko izvedbe i gradnje do rekonstrukcije postava. Izbor eksponata se zasniva na arhivskom materijalu iz fundusa MSU-a, video i filmskoj dokumentaciji, fotografijama, crtežima i nacrtima paviljona i detalja postava. Izložba donosi uvid i u druge Richterove projekte te tematizira ulogu propagandnih izložbi, kao što je Svjetska izložba, od 40-ih do sredine 60-ih godina prošlog stoljeća u promociji identiteta države. Richter se temom izložbenih prostora počeo baviti za vrijeme studija na arhitektonskom odsjeku Tehničkog fakulteta u Zagrebu da bi nešto kasnije s Ivanom Piceljom i Aleksandrom Srnecom počeo surađivati na postavima propagandnih izložbi i projektima izložbenih paviljona. Četrdesetih i pedesetih godina je, samostalno i u suradnji, radio za jugoslavenske paviljone i štandove na međunarodnim sajmovima u Milanu, Trstu, Bruxellesu, Stockholmu, Beču, Chicagu, Hannoveru

Izložba predstavlja karakteristične primjere koji dokumentiraju Richterov rad na paviljonima, koji, kao i cjelokupan njegov rad, karakterizira načelo sinteze, provedeno od oblikovanja opreme do povezivanja tematskih cjelina u postavima izložbi i koncipiranja prostora.

Autorica izložbe je Jasna Galjer, također i autorica knjige ”Expo 58 i jugoslavenski paviljon Vjenceslava Richtera” koja je u nakladi Horetzky objavljena prije dvije godine.

Istog dana se u MSU-u otvara i izložba ”Za aktivnu umjetnost – Nove tendencije pedeset godina poslije”, posvećena jednom od najvažnijih umjetničkih pokreta u nas, kojem je i Vjenceslav Richter pripadao. Richterovi radovi se mogu razgledati i u vili na Vrhovcu 38, u kojoj je živio, a gdje je smještena Zbirka Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter.

Više o Richteru, njegovoj zbirci i parku skulptura može se pronaći ovdje.

* Fotografije: Arhiv Horetzky