Magarce na Marjan?

marjan00

Kao što smo ovdje najavili prije desetak dana u Splitu je održana Radionica Marjan 2011 – upala pluća grada. Zadnjih godinu dana često se pisalo o problematici park-šume Marjan koja je zbog neusklađenosti granica iste i GUP-a postala meta poduzetničkih malverzacija. S naslovima Lov na divlju gradnju, Treba zaustaviti gradnju na Marjanu, Što je nama naše brdo dalo i mi smo se osvrnuli na problematiku te akcije koje je organizirala inicijativa Za Marjan, udruga nastala s ciljem borbe protiv izgradnje na području park-šume Marjan povodom natječaja za plažni objekt na Prvoj vodi.

S ciljem stvaranja platforme za širu i otvorenu diskusiju DAS je organizirao studentske radionice u periodu od 9. do 16. listopada. Prvog dana sudionike su u problematiku uputili stručnjaci iz raznih područja. Predavanja su održali arhitekt Dario Gabrić iz DAS-a, Srđan Marinić iz Društva Marjan, Duška Boban iz inicijative Za Marjan, Katija Marasović iz Mediteranskog centra za graditeljsko nasljeđe, Mate Kosović iz Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan te su teme radionica predstavili mentori studenata. Istog dana, terenska predavanja održali su Ivo Lozić iz Društva Marjan i Filip Bubalo iz udruge 4 grada Dragodid.

Radionice su bile podijeljene na šest različitih fokusa koji bi zajedno trebali dati odgovor na pitanja kako Marjan približiti stanovnicima grada bez intervencije sadržajima u zaštićenu i javnu zonu. Nakon tjedan dana rada i konzultacijama studenti su u nedjelju u prostorijama DAS-a pred gostima kritičarima predstavili svoje radove. Gosti kritičari su bili Mate Kosović iz Javne ustanove, Ivo Lozić iz Društva Marjan, Jurica Pavičić iz inicijative Za Marjan, Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner i Robert Plejić s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu.



* Grupa T1

Prva se predstavila grupa T1 – Kretanja. Ova radionica organizirana je kao interdisciplinarna skupina u organizaciji Sekcije mladih Društva arhitekata Zagreba. Metodologijom nazvanom “akupunktura grada” ova grupa ova grupa predlaže male i precizne intervencije realizirane uz pomoć stanovništva, udruga i lokalne uprave u postojeći sustav vrijednosti s ciljem potpunog prepoznavanja Marjana kao javnog dobra svakog stanovnika. Od četiri prijedloga u četiri ambijentalne cjeline park-šume gosti kritičari su prijedlog”drugih marjanskih skala” prepoznali kao najvrijedniji jer istovremeno uspostavlja novu rutu kretanja na južnoj strani Marjana te definira granicu i spriječava daljnje širenje gradnje u zonu zaštićene park-šume.



* Grupa T2

Sudionici radionice T2 – Obalna linija ustanovili su postojeće stanje te smatraju da sadašnje programe ne treba mijenjati. U svrhu podizanja kvalitete istih pozabavili su se regulacijom prometa u smislu ograničavanja privatnog i omogućavanja efikasnijeg javnog prometa. Kritičari su izdvojili njihov prijedlog za realizaciju južne šetnice od Sturina preko Vile Dalmacije do Meštrovićeva kašteleta kao vrijedan i zanimljiv prijedlog koji doprinosi kvaliteti komunikacije na južnom Marjanu, ali i ukazuje na potrebu uključivanja Vile Dalmacije u javni prostor Marjana.



* Grupa T3

Radionica T3 – Zoološki i botanički vrt prepoznala je lokaciju sadašnjeg zoološkog vrta kao prostorno težište, te uz restauraciju postojećih zgrada i sačuvanje njihove memorije predlaže iste kao informacijski centar o sadržajima koje Marjan pruža. Predlažu dislocirane sadržaje zoološkog i botaničkog vrta u edukativnim stazama flore i faune, koje bi spajala informacijski centar s Oceanografskim institutom te i njega uključilo u javni sadržaj. Zamjerke ovoj radionici formulirane su kao upozorenje da prebogat sadržaj može privući previše prometa te potaknuti gradnju.



* Grupa T4

Pod naslovom Otok Marjan radionica T4 – Redefiniranje postojećih objekata, predstavila je svoje istraživanje koje ukazuje na potrebu ispitivanja javnog mijenja građana. Iako napravljena na malom uzorku anketa pokazuje da je veći dio Splićana za očuvanje Marjana onakvog kakav je. I ova radionica kao liniju razgraničenja grada i park-šume predlaže šetnicu.



* Grupa T5

Radionica T5 – Prostor šume ukazala je na problem flore u kojoj 95% prevladava alpski bor i koja nije sustavno pomlađena i prorijeđena više od stoljeća. Kako se obnova šume nameće kao nezaobilazna stavka u očuvanju Marjana, ova radionica predlaže paralelnu obnovu i uvođenje infrastrukture koja bi Marjan učinila uistinu živim i sastavnim dijelom grada.





* Grupa T6

Posljednja radionica T6 – Kontaktne zone usporedbom površine naše park-šume i broja stanovnika s istim brojkama na primjeru New Yorka i Central Parka pokušala je ukazati na bogatstvo koje građani imaju u ovom javnom prostoru. Naglasili su i da se trenutno na Marjanu bitka za granice gubi u korist privatnog vlasništva. Smatraju da se definiranjem ulaza i šetnica na južnoj strani, opet se spomenula duga šetnica uz more, ali i vertikalne staze koje bi povezivale sjevernu i južnu stranu park-šume, te njihovim korištenjem od strane građana daje naglasak na javnom prostoru te tjera privatni interes. Druga grupa iz iste radionice također predlaže preslikavanje sheme sjevernog Marjana – ljetni dnevni boravak, a na južnu stranu – zimski dnevni boravak te stvaranje politike sreće ostvarive na Marjanu kroz ograničavanje prometa, sistema uređenih staza i očuvanja prostora divljine/prirode.

Zanimljivo je da je velik broj radionica na Marjan donio domaće životinje poput ovca i magaraca, bilo u edukativne svrhe, u svrhe borbe protiv požara ili pak samo kao atrakcije. Duška Boban je to nazvala ruralizacijom Marjana, a Piršić pastoralnom slikom koju urbano stanovništvo često primijenjuje na prirodu i manje sredine. Ovaj problem je ukazao na potrebu jasne definicije identiteta Marjana kao polazne točke urbanizacije i očuvanja park-šume.

Diskusija koja se nastavila  ukazala je i na još neka razilaženja u stavovima o očuvanju Marjana. S jedne strane predstavnici udruga koje se bore za Marjan, park-šumu percipiraju kao već formiranu cjelinu koju treba obraniti od privatnih interesa . Arhitektonska struka, s druge strane, Marjan vidi kao laboratorij urbanizma bez gradnje, opet u svrhu očuvanja zaštićene park-šume. Ipak, strane su se usuglasile da moraju osnovati zajedničku platformu u svrhu borbe za Marjan kao javno dobro. Već iz materijala radionica složili su se oko nekih tema kao ključnih u borbi, a to su regulacija prometa i definiranje granica.

DAS nakon ove radionice planira organizaciju okruglog stola na Danu arhitekata na sajmu SASO te popratnu izložbu radova gore opisanih radionica. Isto tako, svoju strategiju za budućnost Marjana planira objaviti u časopisu koji izdaje.