Od limenke Vegete do Zagrebačkog velesajma!

sv00

Večeras se u 18 sati u MSU otvara izložba koju nikako ne smijete propustiti! Riječ je o izložbi ‘Socijalizam i modernost’ koja se bavi umjetnošću, kulturom i politikom u razdoblju od početka 50-ih do sredine 70-ih godina 20. stoljeća.

Izložbu će popratiti tristotinjak izložaka – od limenke za Vegetu do poni bicikla, od ilustriranih enciklopedija za djecu koje su imale posebno mjesto u obiteljskih knjižnicama diljem Jugoslavije i na tisuću zašto odgovarale s tisuću zato, pa do fotografija Zagrebačkog velesajma kada je taj, danas pomalo zastrašujuće hladan i siv kompleks, bio novi, uzbudljivi iskorak u arhitekturi.  Izlošci pedstavljaju slojevit i izdašan produkt četverogodišnjeg rada stručnjaka iz više područja. Autorski i kustoski tim čine Dean Duda, Tvrtko Jakovina, Sandra Križić Roban, Dejan Kršić i Ljiljana Kolešnik, autorica koncepcije.


* “sneak peak” sa postavljanja izložbe

Donekle homogeni stavovi socijalističkih intelektualaca, neposredno nakon uspostave socijalizma ’45-e, bili su usuglašeni u tvrdnji da kultura (uglavnom popularna) zapadnjačke provenijencije predstavlja „neprijateljski ideološki lik kapitalističkog izrabljivača radničke klase“. Mnoštvo znanstvenika i istraživača socijalizma utvrđuje  kako je sam projekt stvaranja i unaprijeđivanja zajedničke kulture nakon II.sv. rata, bio populistički usmjeren na recipijente iz reda radničke klase, ostvaren ideološki obojenom književnosti i umjetnosti.

Iako je dominantna ideologija putem stvaranja kulture za široke narodne mase utvrđivala svoju moć, ključnom se pokazuje ’48. godina, kada jugoslavenska politika okreće leđa SSSR-u. Blokovska podjela svijeta i simultano otvaranje Zapadu uzrokuje pomalo shizofrenu poziciju intelektualaca spram popularne kulture i formiranje tzv. „jugoslavenske bastardnosti“. Upravo ta „bastardnost“, odnosno godine koje su uslijedile, posebice ’50-e i ’60-e, pokazivale su značajnu raznolikost na svim poljima društvenog djelovanja, unatoč hladnoratovskoj politici. Znanstveni interes za razdoblje socijalizma obrađen je izložbama Porculanski sjaj Jugokeramike prošle godine u MUO, donekle i izložba u HDD Skriveni dizajn – Odjel dizajna Končar 1971-1990., te izložbom Radni teren Jugoplastika, koja je nedavno otvorena u Splitu.

Tako izložba Socijalizam i modernost traži odgovore na pitanje kako su globalni politički okvir hladnoga rata i jugoslavenska verzija socijalizma, koja je u stanovitoj mjeri i sama bila proizvodom hladnoratovskoga stanja, utjecali na oblikovanje pojma modernosti, moderne umjetnosti, arhitekture, dizajna i popularne kulture u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Autori izložbe propituju što je u tome razdoblju, u kulturnom i geo-političkom prostoru jugoistočne Europe, značila sintagma ‘biti moderan’.

Izložba ostaje otvorena do 5. veljače 2012.