Što je obilježilo 2010. godinu?

2010

Pregled najvažnijih kulturnih događaja godine na izmaku by Petra Tomljanović

Na kraju svake godine vrijeme je za inventuru, analepsu, pogled unatrag na događaje koji su je obilježili. Razlog za to vjerojatno leži u činjenici kako stvari volimo imati pod svojim nadzorom, možda volimo biti generali poslije bitke, vidjeti koliko smo uspjeli u zacrtanim planovima ili jednostavno volimo imati svoje mjesto unutar konteksta. Iako se možda sam čin revizije može činiti pomalo patetičnim, u korijenu takva ponašanja zapravo je vrlo jednostavna reakcija učenja na vlastitim pogreškama, odnosno nada kako će iduća godina biti pametnija, a ne „ureknuta“ repovima prošlosti. Što se tiče događaja iz javnog, točnije kulturnog života, oni uvijek pribjegavaju subjektivnoj procjeni važnosti, iskazu vlastitog nezadovoljstva određenim odvijanjem događaja ili jednostavno količini medijskog prostora kojeg su zauzeli. Stoga, slijedi popis događaja koji su obilježili 2010., godinu na odlasku:

1. Kraj bitke za Varšavsku
Nakon što institucije nisu imale sluha za problem Horvatinčićeva projekta „Cvjetni prolaz“, javnosti je ostala još jedna bitka protiv gradnje rampe za podzemnu garažu istoimenog projekta. Kako bi se spriječio početak gradnje rampe u Varšavskoj ulici koji je oduzeo poveći dio pješačke zone, javnost se odlučila na instituciju građanskog neposluha, u višemjesečnom trajanju. Koliko god zdušno, pravedno i legitimno bili postavljeni ciljevi, prosvjedi su ugušeni uhićenjima, radovi bezbrižno započeli, a danas se i privode kraju… Više o prošlogodišnjim događanjima vezanim za Varšavsku pogledaj ovdje

2. Potop hrvatskog paviljona za Biennale u Veneciji
Prvi hrvatski ploveći paviljon, koji je nažalost, loše demonstrirao sraz ideja i mogućnosti. U olujnoj noći na 28. kolovoza, jugo je ovaj „oprostoreni crtež“ privelo kraju svog putovanja, tik u zoru potencijalnog hrvatskog uspjeha. Nekako nas je podsjetio na sudbinu Ivice Kičmanovića. Više o peripetijama oko paviljona pogledaj ovdje

3. Politika na kazališnim daskama: smjena Senke Bulić i postavljanje Duška Mucala za intendanta splitskog HNK
Da se politika uvijek miješa tamo gdje joj nije mjesto, pokazo je debakl Kerumove splitske samovlade imenujući Mucala kao intendanta splitskog HNK. Jednako nevjerojatne zaključke donijela je i trenutačna velikogorička vlast, smjenivši Senku Bulić sa mjesta ravnateljice Pučkog otvorenog učilišta i Scene Gorica, bez obzira na njen dosadašnji uspješni program. Još se jednom pokazalo kako izvrsnost nije ni najmanje bitna činjenica.

4.  Nagrade hrvatskim dizajnerima
Svakako iznimno uspješna godina za hrvatske dizajnere, počevši od austrijsko/hrvatskih Numenovaca koji su svojom ingenioznom „Tape instalation“ očarali svijet, nanizali nagrade diljem europskih dizajnerskih sajmova i završili godinu prestižnom Red Dot nagradom. Red Dot se dodijelila i dizajnerima Šesniću & Turkoviću za najbolji dizajn izložbe „Kod Cuculića“, a Marko Pavlović započeo je sa proizvodnjom svoje didaktičke igračke „Oblo“. Valja spomenuti i izuzetno talentirane studente zagrebačkog Studija dizajna koji su se istaknuli brojnim međunarodnim nagradama.

5. Labrović- čovjek u središtu pozornosti
Siniša Labrović ove se godine htio tući sa ministrom kulture, prodavao je vlastitu kožu, urinirao na Markovom trgu. Iako mu je kvaliteta velikog broja performansa oscilirala, dokazao je kako je performerska scena još uvijek aktualna, a politika neiscrpna tema. Kronologiju njegovih performansa prošle godine pogledaj ovdje

6. Prvi Muzej ulične umjetnosti
Makar kontradiktoran sa samim pojmom street arta, Muzej ulične umjetnosti u svibnju je okupio najveći broj crtača u Branimirovoj ulici, kako bi građanstvo informirao o fenomenu street arta, ali i potaknuo na razmjenu ideja. Nadamo se da je street art ovom akcijom prestao biti vandalizam u očima pojedinaca. Više pogledaj ovdje

foto: Domagoj Blažević

7. Gilbert & George u MSU
Simpatični britanski dvojac u lipnju je posjetio Zagreb, održao vrtnu zabavu –razgovor sa svojim simpatizerima te u MSU otvorio izložbu „Jack Freak Pictures“. Zasad je riječ o jednoj od rijetkih izložbi koja je u MSU predstavljala trenutačno najpoznatije svjetske suvremene umjetnike. Više pogledaj ovdje

8. Muzej prekinutih veza
Nekonvencionalni i duhoviti Muzej prekinutih veza, nakon dugog lutanja po svijetu dobio je palaču na Gornjem gradu, u listopadu. Iako je predstavljen kao dio Zagrebačkog salona iz 2006., sa tada tek nekoliko izlošaka unutar kontejnera, njegov koncept je (možda neočekivano) nadrastao svoja ograničenja i pretvorio se u jednu od najbolje iskorištenih kulturno-marketinških priča ove godine. Ali Muzej predstavlja i vrlo inteligentno osluškivanje tržišnih trendova. Više pogledaj ovdje

9. Instalacija „Moire“ Helene Paver- Njirić za otvorenje rimskog muzeja suvremene umjetnosti, MAXXI-ja

Srećom, ipak je jedan „oprostoreni crtež“ uspio netaknut doći do najočekivanijeg muzeja ove godine, rimskog MAXXI muzeja suvremene umjetnosti, projekta Zahe Hadid. Instalacija Helene Paver- Njirić „Moire“ pokazala je svježinu u razmišljanju i opravdala svoja očekivanja. Više pogledaj ovdje

10. Smrt Bogdana Bogdanovića
Često neshvaćen od strane raznih političkih sustava, Bogdanovićev opus je tek nedavno revaloriziran, pokazujući njegove radove u svjetlu praiskonskih formi, folklora i izuzetne želje za opraštanjem i mirom. Više pogledaj ovdje

foto: Marko Krojač

Uz već tradicionalna rezanja budžeta za kulturu, iduća bi godina, sumirajući prethodnu, ipak mogla krenuti uzlaznom putanjom. Ili barem u nadi leži spas.